Artritis (od grčkog arthro-zglob i itis-upala) je posledica degenerativnih promena u organizmu koje najčešće nastaju u drugoj polovini životnog doba i čine deo starenja.
Zbog savremenog načina života i ishrane, ova vremenska granica se sve više pomera prema mlađem uzrastu.
Pod Artritis spada preko 120 tipova raznih reumatskih obolenja.
Bez obzira na tip, Artritis je hronična bolest i od pojave ostaje stalni pratilac do kraja života. Za mnoge je to stanje neizbežno i sastavni deo starenja. Većina ljudi oko 50 godine života već počinje osećati neke znake artritisa.
Simptomi degenerativnih promena obično počinju povremenim bolovima u zglobovima. Ukočenost, otekline, upale, crvenilo, bolovi u zglobovima i mišićima su znaci početka degenerativnih promena. Prateće pojave simptoma su vrlo često nesanica, hronični umor, grčevi, depresija i mnoge druge. Po pravilu, vremenske promene utiču na pogoršanje stanja.
Dejstvo lekova na Artritis
Medicinski tretman se menja i prilagođava stanju i po pravilu pacijenti postaju doživotni zavisnici lekova. To su najčešce nesteroidni anti-inflamatorni farmaceutski preparati. Oni pre svega smanjuju bol i upalu i tako otklanjaju simptome bolesti, uz mnoštvo negatvnih nuzpojava.
To su stomačni poremećaji, unutarnja krvarenja, zamor, mentalna konfuzija i depresija, toksikacija jetre i bubrega, što često prevazilazi očekivanu dobrobit.