Bundeva se može jesti i sirova i obrađena, a sem mesa od izuzetne koristi su kako njene semenke tako i njihovo ulje. Od nje se mogu praviti čorbe, kolači, pogodna je za ishranu dijabetičara, a može se koristiti u nezi lica i kože.
Bundeva (Cucurbita pepo L. – Cucurbitaceae) poreklom je iz Amerike, a tokom XVI veka prenešena je u Evropu. Prvobitno je korišćena za ishranu stoke dok je danas važna za ishranu i zdravlje ljudi.
Njen plod deluje kao diuretik, a preporučuje se osobama koje imaju probleme sa zapaljenjem bubrega i mokraćne bešike. Kako se sastoji od 90 odsto vode, a uz to ima nisku kalorijsku vrednost (na 100 grama ide otprilke tridesetak kalorija) preporučuje se ljudima koji imaju problema sa viškom kilograma ili moraju na dijetu iz zdravstvenih razloga.
Njena izraženo narandžasta boja nagoveštava nam da je bundeva bogata karotenom koji nam pomaže da sačuvamo dobar vid, ali i ojačamo imunitet.
Uz njega tu su i vitamini C, E, K, B1, B2, B3, B6, folna kiselina i mineralni sastojci kalijum, fosfor, kalcijum i gvožđe.
Takođe, bundeva pomaže u ublažavanju bolova od proširenih vena – dovoljno je izrendati bundevu i tako je kao oblogu previti na bolno mesto.
Deluje povoljno i na kožu, kako na problematičnu i masnu sklonu mitiserima i aknama, tako i na negu normalne.
Izdvajamo par maski koje možete lako napraviti i naneti na lice.
Sirovo meso bundeve zgnječite u pire. Rasporedite ga ravnomerno po licu i ostavite da deluje oko petnaest minuta. Onda ga samo isperite mlakom vodom.
Sjedinite četvrtinu šoljice bundeve i jedno jaje. Za suvu kožu dodajte kašičicu meda, a za masnu kožu kašiku soka od jabuka ili brusnica. Nanesite masku na lice, ostavite da deluje 15 do 20 minuta, a zatim isperite lice.
Za razliku od mesa, semenke bundeve su kaloričnije (oko 500 kalorija na 100 grama), zbog prisustva kvalitetnih proteina i masti. Kada ljuštite seme bundeve, vodite računa da ne skinete zelenkastu opnicu semena, jer se u njoj nalazi najviše hranljivih sastojaka. Semenke bundeve pomažu u suzbijanju dečijih glista i pantljičara.
One su su zdrava grickalica, samo što lekari apeluju da se vodi računa o higijeni ruku, kako se pored zdravih materija u organizam ne bi unele i bakterije.
Hladno ceđeno ulje semena bundeve bogato je omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama koje povećavaju energiju organizma, poboljšavaju zdravlje reproduktivnih organa i obezbeđuju kako lep izgled kože tako i bolju funkciju centralnog nervnog sistema.
Izdvajamo par jela koje možete pripremiti:
Čorba od bundeve i piva
- pola kilograma očišćene bundeve naseckane na kockice
- 1 mali crni luk
- so i biber
- pola litra svetlog piva
- 1 komadić (veličine pola palca na ruci) svežeg đumbira ili 1 kašičica mlevenog suvog đumbira
- oko pola litra vode.
Na ulju propržite sitno iseckan crni luk, kada zastakli dodajte mu kockice bundeve. Sve zajedno propržite 3-4 minuta. Pobiberite, posolite, dodajte narendan đumbir i sve zalijte pivom i vodom. U zavisnosti od toga da li volite ređu ili gušću čorbu količinu vode možete smanjiti ili povećati. Kuvajte na laganoj vatri dok se bundeva ne skuva, a to je (u zavisnosti od bundeve) nekih 20-25 minuta.
Kolač od bundeve
- pola kilograma narendane bundeve,
- 4 kašike mlevenih oraha,
- 4 kašike prezli,
- 4 kašike mlevenog plazma keksa,
- 2 kašike šećera,
- 1 vanilin šećer,
- kašičica cimeta.
Prvo u činiji dobro pomešajte sve sastojke. U tepsiju, stavite papir za pečenje i izručite ovu smešu od bundeve. Veličina tepsije treba da je tolika, da kada poravnate smešu ona ne treba bude deblja od 1 cm. Tepsiju stavite u rernu zagrejanu na 220°C i pecite oko pola sata ili dok ne dobije lepu boju odozgo.
Ovaj pečeni kolač od bundeve možete poslužiti sa šlagom, sladoledom ili preliven čokoladom. Možete dodati i suvo grožđe ili neko drugo iseckano suvo voće, možete dodati i narendane sveže jabuke.
Kod nas se naziva “vojvođanska-banatska banana”, a posvećeni su joj “Dani ludaje“ koji se održavaju u Kikindi već trideset godina.