Glog jača srce i snižava pritisak

Datum:

Glog, narodni lek za kardiovaskularne probleme, raste na obodima šuma, duž puteva i ograda. Ublažava klimakterične tegobe, ali i otklanja stres i nervozu

Raste svuda i izuzetno je lekovit. Ovako bi najkraće mogao da se opiše glog (Crataegus oxyacantha), o čijem blagotvornom dejstvu postoje zapisi još iz 14. veka. Najčešće raste na obodima šuma, duž puteva i ograda, dok je u Holandiji i ukrasno drvo. Kod ove trnovite biljke naročito su lekovite cvasti koje treba da se beru pre potpunog otvaranja. Međutim, ništa manje vredni nisu ni listovi i plod.

Čajevi i drugi preparati od gloga predstavljaju pravi izbor za srčane tegobe, ali ih treba uzimati uz obaveznu terapiju koju propisuju lekari. Delotvornost gloga na srce i srčane bolesti ispoljava se zahvaljujući posebnim jedinjenjima, poznatim kao oligomerni procijanidi, ali i drugim korisnim sastojcima.

Cvet gloga se bere u proleće i suši u tankom sloju u hladovini na mestu gde postoji strujanje vazduha. Osušen, pakuje se u papirne vreće. Da bi se dobio kilogram osušenih cvetova, treba pripremiti pet do šest kilograma sirovih.

List se bere posle cvetanja, takođe suši u hladu, ali se pakuje u vreće od jute. Za kilogram suvih listova treba spremiti oko tri kilograma sirovog lišća. Plod, oporog i kiselog ukusa sazreva u poznu jesen kada se i bere, a onda suši i koristi u lekovite svrhe. Sakuplja se bez peteljki i takođe pakuje u jutane vreće. Od oko dva kilograma svežih plodova, nakon sušenja dobija se kilogram osušenih. Gorak i kiseo ukus ostaje sve do prvih mrazeva. Posle mrazeva plodovi postaju mekši i ukusniji.

U cvetovima i listovima najviše ima flavonoida, etarskog ulja, holina, tanina, zbog čega se preporučuju u vidu čajeva kao blagi prirodni lek za smirenje. Delotvorni su i protiv ateroskleroze, snižavanja krvnog pritiska, jačanja srca i otklanjanje klimakteričnih tegoba. Iako se veoma mnogo koristi kao kardiotonik, svojstva cveta nisu do kraja odgonetnuta. Zna se da poboljšava koronarnu cirkulaciju, smanjuje rizik od napada angine pektoris i potpomaže normalicaciju krvnog pritiska.

U plodu prednjače vitamin C, provitamin A, limunska i vinska kiselina, karotin, šećer i pektin, kao i minerali kalcijum i fosfor. U narodnoj medicini čaj od sušenog ploda preporučuje se za jačanje i regulisanje rada srca, a posebno kod srčanih smetnji nastalih usled nervne napetosti. S obzirom na adstrigensno svojstvo, preporučuje se kod dijareje i jakog menstrualnog krvarenja. Protiv dijareje je posebno delotvoran delimično propržen plod. U Kini se plod gloga koristi kod oslabljene peristaltike creva, nastale zbog poremećaja varenja i nadimanja.

ČAJEVI, SOK, KAPI

Kašika mešavine cveta i lista prelije se sa pola litre ključale vode, procedi i zasladi medom. Pije se tokom dana, od dve do tri šoljice. Čaj može da se napravi i ako se kašika smrvljenih plodova potopi se u pola litre hladne vode i ostavi da odstoji između sedam do osam sati. Nakon toga se malo prokuva, procedi, zasladi medom i takođe pije u dve do tri šoljice tokom dana. Ovi čajevi su delotvorni kod povišenog krvnog pritiska i ateroskleroze. Takođe, kašika mešavine cveta gloga i hajdučke trave ublažava hipertenziju.

Sok od svežih plodova delotvoran je kod srčane slabosti, dijareje, lošeg varenja. Za pripremu kapi potrebno je mešavinu od 20g suvih isitnjenih cvetova i listova preliti sa 200 ml 70-procentnog alkohola. Sadržaj zatim povremeno promešati, a posle tri nedelje stajanja ocediti i filtrirati kroz gazu. Nakon toga piti dva puta dnevno po 20 kapi, pomešanih u malo vode.

POSTAVI ODGOVOR

molimo unesite svoj komentar!
ovde unesite dvoje ime

Popularno

Slični članci
Povezan

Deset najboljih dijeta za zdravije srce koje preporučuju kardiolozi

Dijete koje uključuju umerene porcije mesa su bolje za...

Dijeta slavnih glumica za ravan stomak

Vitke figure slavnih dama uvek privlače pažnju na crvenim...

Namirnica od 25 kalorija je ubica holesterola, a svi je imamo u kući

Preporučuje se i za snižavanje lošeg holestrola u krvi,...

Na koji način loš san utiče na srce

Poremećaji spavanja utiču na mnoge sisteme našeg tela, a...