U Srbiji je biljka poznata kao kantarion (ili gospina trava), biljka sitnih listova i žutih cvetića često se koristi za spremanje čaja
U narodu se smatra da je dobra “za smirenje i spavanje”, ali da li ste se ikada zapitali kakvi su zaista naučni dokazi o blagodetima kantariona?
Poznato je da mnogi suplementi koji se nabavljaju u apoteci – bilo da sadrže ekstrakte bilja ili neke druge sastojke – zapravo ne deluju iako ih farmaceutske kuće obilato proizvode i lukavo reklamiraju. Naučnici sve te suplemente i njihov sadržaj podrobno analiziraju i testiraju dejstvo, pa tako danas znamo da na primer brusnica uopšte ne pomaže u lečenju urinarnih infekcija, kako se to dugo smatralo, a aloja vera ne pomaže varenju. Štaviše, može izazvati dijareju, poremetiti balans elektrolita i negativno uticati na rad bubrega.
Međutim, sa kantarionom je druga priča. Ova biljka živi u umereno toplim krajevima, raste i do metara visine i cveta od maja do jeseni. U nekim zemljama se toliko raširila da je smatraju invazivnim i opasnim korovom, štetnim za stoku na ispaši. Istovremeno se i obilato uzgaja zbog značajne medicinske koristi.
Naime, mnoge studije dokazale su da kantarion ima značajan uticaj na lečenje depresije. Čak, u mnogim slučajevima dokazano je da je ekstrakt kantariona efikasniji i od antidepresiva, s tim što ima još jednu prednost – mnogo manje negativnih nuspojava od uobičajenih lekova za depresiju.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, objavljenim 2017. godine, u Srbiji od depresivnih poremećaja pati više od 400.000 ljudi, ili 5 odsto populacije. U svetu je depresija uzrok oko 800.000 samoubistava godišnje. S obzirom na ovakve koristi kantariona, a vrlo malo rizika, istraživači napominju da u mnogim slučajevima kantarionu treba dati prednost u odnosu na uobičajene antidepresive. To je pogotovo preporučeno u slučajevima kada u lečenje depresije nisu uključeni lekari specijalisti, kako to u Sjedinjenim Američkim Državama obično biva, već lekari opšte prakse.
Istovremeno, na horizontu su i obećavajuće studije koje istražuju uticaj kantariona na pamćenje. (Danas)
[…] Kod dugotrajnog štucanja se radi o štucanju koje je posledica određenog stanja ili bolesti kao što su: rak ili tumor, upala pluća, hepatitis, iritacija želudca, pankreatitis, a do štucanja često dolazi i nakon operacije. Kada se radi o dugotrajnom štucanju, potrebno je posetiti lekara koji će pronaći uzrok problema i pokušati da ga reši, a štucanje će se potom povući. Ako se dugotrajno štucanje ne tretira, može doći do problema sa spavanjem, dehidracije, nervoze, problema s ishranom i depresije. […]